Iz godišnjeg izvješća Pučke pravobraniteljice za 2018.godinu
Godišnje izvješće Pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, objavljeno koncem ožujka 2019. godine, ukazuje na ozbiljnu i raširenu diskriminaciju radnika starijih od 50 godina u odnosu na radnike ostalih dobnih skupina.
Iako je bilo za očekivati da će poboljšanja na tržištu rada pozitivno utjecati i na ovu skupinu radnika te dovesti i do promjene u pristupu poslodavaca općenito, to se nije dogodilo – stoji u Izvješću. Radnicima starijima od 50 godina češće se daju otkazi prilikom restrukturiranja, ukidanja pojedinih radnih mjesta ili smanjenja broja izvršitelja. Sve su češći i pritisci na sporazumno ili osobno uvjetovani prestanak radnog odnosa (unatoč tome što radnici ističu da imaju pohvalne radne rezultate i da postoji potreba za njihovim radnim mjestom). Zbog takve višemjesečne radne atmosfere koja je na njih djelovala vrlo demotivirajuće, uznemirujuće te negativno po zdravstveno stanje, mnogi su prisiljeni prihvatiti prestanak radnog odnosa – unatoč tome što žele nastaviti raditi i nisu motivirani poticajnim mjerama za prijevremeno umirovljenje.
Radnici stariji od 55 godina na hrvatskom tržištu rada već dugo su u iznimno nepovoljnom položaju. Prema podatcima iz Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja RH od 2018. do 2020. godine, stopa zaposlenosti starijih od 55 godina iznosi tek 38,6 % (podatci Eurostata pokazuju kako je stopa zaposlenosti u EU dobne skupine 55-64 u 2017. godini iznosila 57,1 posto).
Stanje i trendovi na tržištu rada, ističe se u Izvješću pravobraniteljice, ne idu u prilogu produljenju radnog vijeka. Iako je otkaz ugovora o radu očekivano traumatičan za sve dobne skupine, za radnike 50+ to nerijetko ima dugoročne štetne posljedice zbog njihove teške zapošljivosti. Oni koji ostvaruju uvjete često u prijevremenoj mirovini vide egzistencijalno rješenje, no to ne umanjuje osjećaj dvostruke kažnjenosti, zbog niže mirovine. Prema Izvješću pravobraniteljice, s obzirom da je mirovinskom reformom predviđena penalizacija ranijeg umirovljenja, ovakav način sekundarnog sankcioniranja radnika 50+, koji bez svoje volje ulaze u evidenciju nezaposlenih, i dalje će se nastaviti. Pravobraniteljica ukazuje na apsurd „cjelovite mirovinske reforme“ kojom se produljuje radni staž te nagrađuje duži ostanak u svijetu rada, dok neki poslodavci još uvijek smatraju radnike starije dobi manje poželjnom radnom snagom te im se radni odnos prekida neposredno pred ostvarenje uvjeta za redovnu starosnu mirovinu. Pravobraniteljica upozorava kako država, zanemarujući stvarno stanje na tržištu rada, kažnjava takve radnike smanjivanjem mirovine (pritom navodeći kako se propisima iz mirovinskog sustava ne može uređivati zaštita radnika od prijevremenog umirovljenja). Posebno su na udaru radnici čije su kvalifikacije dostatne samo za teške fizičke poslove, koje je teško raditi u određenim godinama.
Pravobraniteljica ističe i da bi „učinkovitijem suzbijanju diskriminacije radnika 50+ doprinio sustavniji pristup, poput prijedloga sindikata da se sankcioniraju poslodavci koji potiču ili prisiljavanju radnike na ranije umirovljenje.“ Naime, nisu zamijećeni pokušaji poslodavaca da pri restrukturiranju radnike upute na prekvalifikaciju ili drugi vid obrazovanja radi pronalaska novog radnog mjesta. S druge strane, unatoč uključivanju radnika 50+ u mjere aktivnih politika zapošljavanja, nema znatnih pomaka u njihovom zapošljavanju.
Izvješće pučke pravobraniteljice potvrđuje ono na što sindikati okupljeni u inicijativi 67 je previše sustavno upozoravaju: povećano kažnjavanje nižim mirovinama onih koji u prijevremenu mirovinu ne odlaze svojim izborom neće postići željeni cilj – duži ostanak u svijetu rada. S druge strane, pojačana penalizacija radnika duboko je nepravedna i nemoralna, te je riječ o direktnom putu u siromaštvo u starosti.
Umjesto toga, trebalo bi penalizirati poslodavce koji starije radnike zapravo tjeraju u mirovinu čim za to steknu prvi uvjet te tako svoje troškove restrukturiranja prebacuju na mirovinski sustav ali, u konačnici, i na radnike koji postaju novi socijalni slučajevi. Istovremeno, nužno je jačati nagrađivanje duljeg rada svih onih radnika koji ne odu u mirovinu onda kada im to zakon omogućava, i koji žele i mogu raditi nakon ispunjenja zakonskih uvjeta za umirovljenje. Time se uspostavlja ravnoteža, jer se oni koji ne mogu ne tjeraju raditi do iznemoglosti, dok se onima koji mogu omogućava dulji rad, a sustav postaje pravedniji prema korisnicima.
Inicijativa 67 je previše stoga traži referendum za promjenu uvjeta za mirovinu: povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina. Referendumsko pitanje, bude li usvojeno, ublažit će penalizaciju (tj. trajno umanjenje) prijevremenih mirovina. Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, umanjenje će biti 0,2 posto. Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više neće biti 18 posto nego 12 posto.
Mirovinski sustav može biti pravedniji, promijenimo ga zajedno! Potpiši za referendum: prikupljanje potpisa traje od 27. travnja do 11. svibnja diljem Hrvatske.
#67jepreviše