Od početka 2019. godine započelo je postupno, ali značajno zaoštravanje uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu te je istovremeno povećana penalizacija, odnosno trajno umanjenje, prijevremenih mirovina.

Prema trenutnom zakonu, svi rođeni 1963. godine i kasnije, odnosno oni koji su danas mlađi od 56 godina, morat će raditi dulje od 65 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža.

Svi rođeni nakon 1966. godine, odnosno oni koji su danas mlađi od 53 godine, morat će raditi do 67 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža.

Sakupiti 41 godinu staža i otići u mirovinu prije 67 godina starosti – bit će sve teže. Studiranje, trajanje potrage za prvim poslom, česta i ponavljajuća razdoblja nezaposlenosti, rad na atipičnim oblicima ugovora ili radnog angažmana kod kojih se ne računa staž – sve to čini sve težim skupljanje tzv. „punog radnog staža“.

S druge strane, one koji se odluče ili budu primorani na raniji odlazak iz svijeta rada, država sada kažnjava tako da im za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovinu umanjuje za 0,30 posto (ukupno 18 posto za pet godina ranijeg  odlaska u mirovinu), neovisno o tome koliko imaju radnog staža.

Takav je odnos prema hrvatskim radnicima nepravedan i u nesrazmjeru s očekivanim trajanjem života, posebice s očekivanim trajanjem života u zdravlju nakon 65. godine u Republici Hrvatskoj, kao i s činjenicom da najveći broj onih koji odlaze u prijevremenu mirovinu to ne čine vlastitim izborom, već su na to primorani.

Inicijativa 67 je previše zalaže se za povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i za umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina.

Zalažemo se za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, a ne za kažnjavanje svih onih koji ne mogu ili ne žele raditi dulje od 65 godina.

Zalažemo se za borbu protiv diskriminacije starijih radnika i omogućavanje svima da ostanu u svijetu rada do 65 godine starosti, a onima koji to mogu i žele duže.

Zalažemo se  za dostojanstvenu mirovinu za one koji su prisiljeni svijet rada napustiti nekoliko godina ranije zato što ne mogu više raditi ili im društvo to ne omogućuje.

Vjerujemo i znamo da Hrvatska može i mora omogućiti dostojanstvenu starost svojim građanima. Znamo da novaca za mirovine ima, samo što nisu pravedno raspoređeni. Znamo da ima boljih, važnijih i hitnijih rješenja za to kako poboljšati mirovinski sustav i učiniti ga pravednijim.

Želimo raspisivanje državnog referenduma o dobi za odlazak u mirovinu i o penalizaciji prijevremenih mirovina.

Vjerujemo da su uvjeti odlaska u mirovinu političko pitanje. Želimo da građani i građanke sami donesu odluku.  

Naš je cilj prikupiti dovoljan broj potpisa potreban za raspisivanje referenduma na kojem bi građani imali prilike izjasniti se o našem prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Kao sindikati, pokušali smo razgovarati i pregovarati s Vladom o mirovinskoj reformi. Nisu htjeli saslušati naše argumente, niti na njih odgovoriti. Nisu nam htjeli dati čak ni argumente za mjere koje su proveli. Kad nije išlo za stolom, organizirali smo prosvjed (Doživi mirovinu – I tebe se tiče, 20. listopada 2018.). Tisuće građana su nas podržale, ali nas vlasti još jednom nisu shvatili ozbiljno.

Pokazali su da su vlada koja ne sluša svoje građane, i ne mari za to što misle radnici. Nakon svega, nije nam preostalo drugo nego pokušati ovim putem – omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i da sami sudjeluju u donošenju odluka koje određuju kako će provesti svoju starost.

Inicijativu za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenule su tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS).

Sindikati udruženi u ove tri središnjice iza sebe imaju iskustvo tri uspješne referendumske inicijative: 2010. godine protiv izmjena Zakona o radu, 2014. godine protiv tzv. outsourcinga u javnim službama i 2014. godine  protiv monetizacije autocesta („Ne damo naše autoceste“). Svaki puta uspjeli smo prikupiti više od dovoljnog  broja potpisa. Iako niti jedan od ova tri referenduma nije bio raspisan, vlada je u sva tri slučaja odustala od svojih namjera, što znači da su sve tri akcije ostvarile svoj cilj.

Mirovinski sustav pitanje je koje se izravno tiče svih nas, radnica i radnika, umirovljenika, naših roditelja, djece, supružnika, partnera, rođaka i prijatelja. Ovo je akcija svih onih koji smatraju da hrvatski građani zaslužuju dostojanstvenu starost, i spremni su se za to boriti.

Stoga na sudjelovanje u ovoj akciji pozivamo sve organizacije, udruge i pojedince koji se mogu i žele aktivno uključiti i pridonijeti uspješnosti akcije.

Referendumsko pitanje napisano je u obliku zakonskog prijedloga. Ako referendum bude uspješan, to znači da će građani svojim glasanjem izravno usvojiti novi zakon. Referendumsko pitanje, bude li usvojeno, postavit će dob za odlazak u mirovinu na 65 godina. Drugim riječima, poništit će planirano podizanje uvjeta za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti. Time će se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljiti do 2029. godine.

Referendumsko pitanje, bude li usvojeno, ublažit će trajno umanjenje (tzv. penalizaciju) prijevremenih mirovina. Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, umanjenje će biti samo 0,2 posto. Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više neće biti 18 posto nego 12 posto.